Glyph

Centar za prava deteta održao sastanak „Pozitivno roditeljstvo i zaštita dece u visokokonfliktnim razvodima“ sa praktičarima u Kraljevu, Kruševcu i Vrnjačkoj Banji

08.06.2021.

Centar za prava deteta (CPD) održao je četvrti u nizu sastanaka praktičara na temu pozitivnog roditeljstva i zaštite dece u visokokonfliktnim razvodima. Sastanak je okupio 25 predstavnika centara za socijalni rad, obrazovnih institucija, nevladinih organizacija, romskih udruženja, advokata i profesionalaca u oblasti pozitivnog roditeljstva  i zaštitite dece iz Kraljeva, Kruševca i Vrnjačke Banje.

U uvodnom izlaganju, Jasmina Miković, direktorka CPD, se pored predstavljanja dosadašnjih projektnih postignuća i alata koji mogu koristiti stručnjacima u radu sa porodicama i decom, posebno osvrnula na aktuelni rad na izmenama i dopunama Porodičnog zakona kojima se, pored ostalog, predviđa uvođenje eksplicitne zabrane telesnog kažnjavanja dece i u porodičnom okruženju. U tom smislu je istakla i važnost pružanja podrške roditeljima i potrebe da svi zajedno promovišemo koncept pozitivnog roditeljstva. Pored toga, Jasmina je istakla da podaci Republičkog zavoda za statistiku za period od 2017-2019. godine beleže porast broja razvoda brakova, pa tako u 2019. godini najveći broj razvedenih brakova čine upravo brakovi sa decom.  Tokom 2020. godine taj broj je bio nešto manji, što se može dovesti u vezu sa epidemiološkim merama koje su bile na snazi usled pandemije KOVID-19. Evidencija o broju porodica u kojima su rođena deca, a roditelji nisu formalno stupili u brak, se ne vodi, tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi koliko dece prolazi kroz situaciju razdvajanja roditelja.

U daljem delu sastanka, doc. dr Vera Despotović  i spec. med. psih. Teodora Minčić iz Instituta za mentalno zdravlje, podelile su sa prisutnima utiske i zaključke obuka za trenere/ice „Pozitivno roditeljstvo“ i „Razvod roditelja i zaštita dece“, koje je Centar za prava deteta sproveo u julu 2020. godine.

Doc. dr Vera Despotović je posebno istakla značaj pozitivnog pristupa vaspitanju dece, i s tim u vezi ukazala na potrebu da se roditeljima pruži podrška u pravilnom razvoju dece. Vera je istakla da roditelji nekada nedovoljno prihvataju podršku, ali ne iz razloga što smatraju da im nije potrebna, jer roditelji uvek osete kad nešto ne funkcioniše, već je često do načina pružanja podrške.

Osvrćući se na značaj obuke „Razvod roditelja i zaštita dece“, spec. med. psih. Teodora Minčić je podelila i svoj lični utisak rekavši da s tugom gleda na roditelje koji imaju decu sa ozbiljnim zdravstvenim problemima kojima mogu malo da pomognu, a istovremeno gleda zdravu decu koja postaju pacijenti Instituta za mentalno zdravlje zato što roditelji zanemaruju njihove potrebe dok prolaze kroz visokokonfliktne razvode. Govoreći o obavezi da se poštuje najbolji interes deteta i tokom razvoda roditelja, Teodora se posebno osvrnula na zloupotrebu člana 12 Konvencije o pravima deteta i istakla da se mora biti oprezan, jer bez obzira što dete ima pravo na svoje mišljenje, to ne znači da je to ono što je najbolje za njega, jer ukoliko je dete pod uticajem roditelja sa kojim živi, mišljenje deteta nije nužno autentično.

Tokom diskusije koja je usledila, učesnici su podelili svoja profesionalna iskustva i na primerima iz prakse ukazali na goruće probleme. Tom prilikom se došlo do sledećih zaključaka:

  • Romska deca su često u slučajevima razvoda roditelja prepuštena sama sebi, ukoliko nemaju baku i deku, ili ih centar za socijalni rad ne smesti u hraniteljsku porodicu. Teško je identifikovati tačan broj dece iz razvedenih romskih porodica, imajuću u vidu da oni često ne stupaju u formalne bračne zajednice. Centar za socijalni rad navodi da su deca iz romskih porodica u većem riziku od razvijanja problema u ponašanju, imajuću u vidu niske roditeljske kompetencije i veliki broj dece po porodici.
  • Broj i kvalitet preventivnih programa u centrima za socijalni rad se razlikuje od mesta do mesta. Tako u CSR Kraljevu ističu da sprovode veliki broj preventivnih programa i školu roditeljstva, a u CSR Kruševac ukazuju na lošu situaciju koja se ogleda u nedostatku stručnog osoblja, odsustvu preventivnih programa i škole roditeljstva, i navode da roditelji retko odlaze u Savetovalište za brak i porodicu pri CSR.
  • Neophodno je kroz preventivne programe pružati podršku roditeljima kako bi se u slučaju razvoda ublažile posledice koje razvod može imati na dete. Što je veća posvećenost institucija, bolji je ishod za dete.
  • Postupci razvoda braka obično traju dugo. Posebno u slučajevima visokokonfliktnih razvoda, zaposleni u centrima za socijalni rad su izloženi pritiscima advokata i roditelja koji se razvode. Navode da se tada osećaju bespomoćno i da se efekti njihovog rada ne poštuju.

Na kraju je zaključeno da bez obzira na sve manjkavosti sistema, prava deteta ne smeju da čekaju da se stvore idealni uslovi u svim institucijama, već da kao profesionalci moramo biti proaktivniji  i da moramo naći načina da svako od nas pruži podršku u svom domenu delovanja.

Sastanak je održan u okviru projekta „Pozitivno roditeljstvo“, koji CPD sprovodi uz finansijsku podršku EU u okviru programa Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava u Srbiji. Cilj ovog projekta jeste doprinos zaštiti svakog deteta u Srbiji od svih oblika nasilja kroz efikasan zakonodavni okvir koji se dosledno primenjuje u svim okruženjima. Projekat sufinansira Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, a sprovodi se uz podršku Pravosudne akademije i Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu.