Glyph

Centar za prava deteta održao vebinar „Tekuće reforme pravosuđa po meri deteta i dalji koraci“

23.12.2020.

Dana 18. decembra 2020. godine, Centar za prava deteta je u partnerstvu sa kancelarijom UNICEF-a u Srbiji i u saradnji sa Savetom za maloletnike održao vebinar „Tekuće reforme pravosuđa po meri deteta i dalji koraci“. Tokom vebinara,  29 predstavnika/ca sistema pravosuđa i socijalne zaštite imali su priliku da razmatraju dosadašnji napredak reformi sistema maloletničkog pravosuđa i identifikuju oblasti koje je potrebno dalje unapređivati, a posebno u kontekstu pandemije.

Na samom početku, Biljana Sinanović, sudija Vrhovnog kasacionog suda i predsednica Saveta za maloletnike, koja je i moderirala skupom, istakla je da su određeni pomaci napravljeni, da deca češće dobijaju status posebno osetljivog svedoka i da se njihova prava više poštuju nego ranije, ali i dodala da treba još puno raditi na daljem unapređivanju prava deteta u pravosudnom sistemu. Takođe je napomenula da postoji potreba i za procenjivanjem profesionalaca, konkretno njihove senzibilnosti, jer nisu svi dovoljno podobni za rad u predmetima koji se tiču dece. Po njenom mišljenju, javnim objavljivanjem presude upozoravaju se izvršioci da kazne mogu da budu jako oštre i time se vrši javna prevencija. Zaštita deteta je na prvom mestu i treba pažljivo proceniti koje informacije se šalju javnosti kako bi se zaštitili najbolji interesi deteta.  

Nakon toga, Jasmina Miković, direktorka CPD-a, je informisala učesnike o aktuelnim projektima koje CPD, u saradnji sa partnerima, sprovodi na polju unapređivanja pravosuđa po meri deteta uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru programa „Pravo, jednakost i državljanstvo“ i to: FOKUS – Radimo zajedno za pravosudni sistem koji u centru ima prava i potrebe deteta i Prava deteta u Srbiji – Unapređenje položaja deteta u pravosudnom sistemu Republike Srbije.

Ines Cerović iz kancelarije UNICEF-a u Srbiji je dala osvrt na aktivnosti koje sprovodi UNICEF u oblasti unapređenja maloletničkog pravosuđa u saradnji sa Savetom za maloletnike, Republičkim zavodom za socijalnu zaštitu, Pravosudnom akademijom i nevladinim organizacijama kao partnerima. Najavila je da je pokrenuto istraživanje o unapređenju prava dece mlađe od 14 godina kao i dece učinilaca krivičnih dela sa kombinovanim razvojnim problemima i problemima mentalnog zdravlja s obzirom da ne postoji odgovarajući odgovor sistema na potrebe ove dve izuzetno ranjive kategorije dece i istakla potrebu za reformom u ovoj oblasti.

Đurađ Stakić, profesor na Državnom univerzitetu u Pensilvaniji, govorio je detaljnije o ovom istraživanju te je naveo da se ciljevi i zadaci istraživanja ogledaju u unapređenju znanja, razumevanju izazova, rizika, potreba i potencijala, kao i bazičnih razvojnih potreba dece, a da se pri tom ne zanemare njihovi razvojni potencijali. Važno je staviti akcenat na ono što mogu, a ne na ono što ne mogu, a zatim temeljno preispitati postojeće politike, zakonske regulative i način rada, pronaći u svetskoj i domaćoj literaturi rešenja koja su delotvorna, i na kraju napraviti plan za promociju i primenu rezultata, predloga i preporuka. Treba insistirati na pozitvnom razvoju svakog deteta, na pozitivnom maloletničkom pravosuđu. Treba im obezbediti takve uslove da budu bolji, jer ta deca nisu srećna s onim što rade, i voleli bi da mogu da žive prosocijalni život te je cilj kreirati sistem koji je centriran na dete, prava, rast i razvoj, fokusiran na porodicu kao celinu, integrisan u lokalnu zajednicu, koji je multikultorološki senzitivan, oslonjen na naučno zasnovane koncepte i empirijski provereno delotvorne programe i pristupe.

Ljubinka Marković, savetnica za pitanja maloletnih lica u krivičnom postupku u Višem sudu u Beogradu, se osvrnula na rad Saveta za maloletnike tokom 2020. i uticaj KOVIDA-19 na decu u sukobu sa zakonom koja su lišena slobode, i istakla da je jako važno nastaviti rad na zaštiti dece, jer deca u sukobu sa zakonom najčešće imaju samo profesionalce da se bore za njihova prava. Ona se osvrnula na istraživanje stanja maloletnika lišenih slobode koje je Savet za maloletnike sproveo početkom pandemije i tokom vanrednog stanja i trajanja mera. Nalazi istraživanja ukazuju na to da je zaposlenima i štićenicima bila potrebna pomoć i podrška, a osim zdravstvene podrške sva ostala je bila gotovo nedostajuća. Takođe, nalazi istraživanja govore da je obrazovanje dece bilo jako poremećeno, te da štićenici nisu uvek bili u mogućnosti da prate online nastavu.

U daljem toku vebinara, dr Milena Banić, advokatica i saradnica CPD-a, predstavila je nalaze istraživanja „Individulana procena maloletnih učinilaca krivičnih dela u maloletničkom pravosuđu, koje je sprovedeno u okviru projekta „FOKUS – Radimo zajedno za pravosudni sistem koji u centru ima prava i potrebe deteta“, a koje je finansirano uz podršku UNICEF-a. Istraživanje je pokazalao da je najveći izazov primena zakonskih odredbi u praksi, te istakla da nema dovoljno programa, da postoje problemi individualizacije vaspitnih naloga i njihove primene u praksi kao i da je potrebno unapređivati kapacitete profesionalaca. Ujedno je predstavila i rezultate online istraživanja „Pravosuđe po meri deteta iz ugla dece i mladih“, koje je CPD sproveo u okviru projekta „Prava deteta u Srbiji – Unapređivanje položaja dece u pravosudnom sistemu Republike Srbije“. Istakla je da je u istraživanju učestvovalo 1505 dece i mladih (67 dece i mladih iz vaspitnopopravnog doma i zavoda za vaspitanje dece i omladine i 1438 dece iz opšte populacije, uzrasta 10-18 godina). Rezultati ukazuju da je prvi izazov vezan za informisanje mladih o pravima i postupku, i 27% ispitanika smatra da im nisu saopštena prava, 50% nije zadovoljno načinom na kojim su im saopoštena prava. Dve trećine ispitanika smatra da nisu saslušani u prostorijama koje su prilagođene deci, a skoro polovina mladih kaže da se nisu osećali sigurno tokom postupka. Osećaj nesigurnosti javlja se i zbog straha od batina od policije, kao i zbog neprepoznavanja njihovih potreba ili usled nezainteresovanosti za ono što oni imaju da kažu. Deca i mladi takođe ističu da nisu dobijali adekvatnu psihosocijalnu podršku nakon postupka, i da je nepoštovanje prava na zdravstvenu zaštitu jedan od najvećih problema u institucijama (2/5 ispitanika su dali ocenu 1 ili 2, a neki su dopisali i nulu kao moguću ocenu). Milena Banić je zaključila da posebno zabrinjavaju rezultati koji se odnose na poznavanje prava dece u krivičnom postupku, bilo kao učionice ili kao oštećene (9% je reklo da je upoznato sa pravima, 91% dece ne zna svoja prava ili ih ne zna dovoljno).

Tokom diskusije, učesnici su se složili da u fokusu treba da budu deca sa mentalnim smetnjama i da sudije za maloletnike imaju problema u praksi sa postupanjem u ovim predmetima, kao i da je potrebno unaprediti zakonski okvir i međusektorsku sradnju, i to posebno sa sistemom zdravstvene zaštite, kao i obezbediti stalnu i kontinuiranu edukaciju svih aktera u sistemu maloletničkog pravosuđa.

Na samom kraju, povela se diskusija o zaštiti dece u medijima, o tome da li i u kojoj meri objavljivati presude i iznositi detalje koji mogu da ugroze integritet deteta, da li je to upozoravajuće za potencijalne izvršioce krivičnih dela, i kako napraviti ravnotežu. Jasmina Miković je zaključila diskusiju istakavši da se neretko dešava da novinari izveštavaju neetički i nemoralno na apsolutno nedopustiv način, koji je u suprotnosti sa međunarodnim standardima, domaćim zakonima i Kodeksom novinara i da je veoma važno da se odmah reaguje u slučajevima kada se krše prava deteta u medijskom prostoru i time se izlažu dodatnoj viktimizaciji, kao što je to bio slučaj „Malčanskog berberina“, ali i u brojnim drugim.