Glyph

Komitet za prava deteta upozorava na teške fizičke, emocionalne i psihičke efekte pandemije KOVID-19 na decu i poziva države da štite prava dece

21.04.2020.

Komitet za prava deteta izražava zabrinutost zbog položaja dece u celom svetu, a posebno ugrožene dece, zbog efekata pandemije KOVID-19. Pandemija na mnogu decu ostavlja jake fizičke, emocionalne i psihičke efekte, posebno u državama koje su proglasile vanredno stanje i uvele zabrane kretanja.

Pored saopštenja deset nadzornih tela za ljudska prava, Komitet takođe poziva države da prilikom preduzimanja mera za suzbijanje javnozdravstvene pretnje koju donosi pandemija KOVID-19 poštuju prava deteta. Konkretnije, Komitet poziva države:

  1. Da razmotre efekte pandemije na prava deteta u pogledu zdravlja, socijalnog položaja, obrazovanja, ekonomskog položaja i rekreacije. Iako se vanredno stanje i/ili elementarna nepogoda na početku proglašavaju na kraći rok, postaje jasno da mogu da traju duže vreme, što dovodi do dužeg ograničavanja ostvarivanja ljudskih prava. Komitet konstatuje da u kriznim situacijama međunarodno pravo ljudskih prava, kao izuzetak, dozvoljava mere kojima se može ograničiti ostvarivanje određenih ljudskih prava radi zaštite javnog zdravlja. Međutim, takva ograničenja se smeju propisivati samo kada je to neophodno, moraju biti srazmerna i zadržati se na apsolutnom minimumu. Osim toga, uvažavajući činjenicu da se pandemija KOVID-19 može u značajnoj meri nepovoljno odraziti na raspoloživost finansijskih sredstava, te teškoće ne treba da se smatraju smetnjom za sprovođenje Konvencije. Ipak, države treba da obezbede da reagovanje na pandemiju, uključujući ograničenja i odluke o raspodeli resursa, odražavaju načelo najboljeg interesa deteta.
  2. Da istraže alternativna i kreativna rešenja da bi deca mogla da ostvaruju svoja prava na odmor, slobodno vreme, rekreaciju i kulturne i umetničke aktivnosti. Ta rešenja treba da uključuju aktivnosti na otvorenom pod nadzorom bar jednom dnevno, uz poštovanje protokola o održavanju fizičke distance i drugih higijenskih standarda, i kulturne i umetničke aktivnosti primerene deci na televiziji, radiju i internetu.
  3. Da obezbede da učenje preko interneta ne dovede do povećanja postojećih nejednakosti niti da zameni interakciju između učenika/ca i nastavnika/ca. Učenje preko interneta je kreativna alternativa učenju u učionici, ali donosi izazove deci koja imaju ograničen ili nemaju nikakav pristup tehnologiji ili internetu ili nemaju odgovarajuću podršku roditelja. Za tu decu treba da postoje alternativna rešenja da bi mogla da prate smernice i koriste podršku nastavnika/ca.
  4. Da sprovedu neodložne mere da bi obezbedile da se deca hrane hranljivim namirnicama tokom vanrednog stanja, elementarne nepogode ili zabrane kretanja, jer mnoga deca svoj jedini hranljiv obrok dobiju u okviru programa ishrane u školi.
  5. Da nastave sa pružanjem osnovnih usluga za decu, uključujući zdravstvenu zaštitu, vodosnabdevanje, sanitarne usluge i upis u matične knjige rođenih. I pored sve većeg pritiska na zdravstvene sisteme i manjak resursa, deci ne treba uskraćivati pristup zdravstvenoj zaštiti, uključujući i testiranje i moguću vakcinu u budućnosti, lečenje u vezi sa KOVID-19 i lečenje koje nije povezano sa tom bolešću, zaštitu mentalnog zdravlja i lečenje već postojećih zdravstvenih problema. Dalje, deca za vreme vanrednog stanja, elementarne nepogode ili zabrane kretanja treba da imaju pristup čistoj vodi i sanitarnim sistemima. Službe za upis u matične knjige rođenih ne treba da prekidaju rad.
  6. Da osnovne usluge zaštite dece definišu kao neophodne i da obezbede njihovo dalje funkcionisanje i raspoloživost, uključujući i kućne posete kada je potrebno, i da obezbede profesionalne usluge zaštite mentalnog zdravlja za decu koja žive u izolaciji. Izolacija može da izloži decu povećanom fizičkom i psihološkom nasilju kod kuće ili da ih primora da borave u pretrpanom prostoru koji ne ispunjava ni minimalne uslove za život. Deca sa invaliditetom i problemima u ponašanju, kao i njihove porodice, mogu se suočiti sa dodatnim teškoćama iza zatvorenih vrata. Države treba da poboljšaju sisteme za prijavljivanje i upućivanje putem telefona i interneta, kao i da pojačaju aktivnosti senzibilizacije i podizanja svesti preko televizije, radija i interneta. Strategije za ublažavanje ekonomskih i socijalnih efekata pandemije KOVID-19 treba da sadrže i posebne mere za zaštitu dece, naročito one koja žive u siromaštvu i nemaju adekvatne uslove stanovanja.
  7. Da zaštite decu koja, zbog vanrednih okolnosti izazvanih pandemijom, postaju još ugroženija. Među njima su deca sa invaliditetom; deca koja žive u siromaštvu; deca u uličnoj situaciji; deca migranti, azilanti, izbeglice i interno raseljena deca; deca pripadnici manjina i autohtonih naroda; deca sa već postojećim zdravstvenim problemima, uključujući HIV/sidu; deca lišena slobode ili izolovana u prostorijama za policijsko zadržavanje, zatvorima, vaspitno-popravnim domovima, imigracionim pritvorskim jedinicama ili migrantskim kampovima; i deca koja žive u ustanovama. U svojim merama za suzbijanje pandemije KOVID-19, države treba da poštuju pravo svakog deteta na nediskriminaciju, kao i da preduzmu ciljane mere za zaštitu ugrožene dece.
  8. Da otpuste decu iz svih oblika lišenja slobode, kad god je to moguće, i da deci koju nije moguće otpustiti obezbede načine za održavanje redovnih kontakata sa njihovim porodicama. Mnoge države su usvojile mere ograničenja poseta i kontakata za decu koja žive u ustanovama ili su lišena slobode, uključujući decu koja su izolovana u policijskim prostorijama, zatvorima, vaspitno-popravnim domovima, imigracionim pritvorskim jedinicama ili migrantskim kampovima. Iako se te restriktivne mere kratkoročno mogu smatrati za neophodne, na duži rok će imati izražene negativne efekte na decu. Deci treba u svakom trenutku da bude dozvoljeno da održavaju redovan kontakt sa svojom porodicom, ako ne neposredno, onda elektronskim sredstvima komunikacije ili telefonom. Ako se trajanje vanrednog stanja, elementarne nepogode ili izolacije koju propiše država produži, treba razmotriti mogućnost da se preispitaju mere zabrane tih poseta. Deca u situaciji migracije ne treba da budu lišena slobode niti odvojena od roditelja ako su u pratnji roditelja.
  9. Da spreče hapšenje ili pritvaranje dece zbog kršenja državnih uputstava i propisa u vezi sa KOVID-19 i da obezbede da se svako dete koje je uhapšeno ili pritvoreno odmah vrati u svoju porodicu.
  10. Da šire tačne informacije o KOVID-19 i o načinu prevencije infekcije na jezicima i u formatima koji su primereni deci i pristupačni svoj deci, uključujući decu sa invaliditetom, decu migrante i decu koja imaju ograničen pristup internetu.
  11. Da obezbede mogućnosti da se mišljenja dece čuju i uzmu u obzir u procesima donošenja odluka o pandemiji. Deca treba da razumeju šta se dešava i da osećaju da učestvuju u odlukama koje se donose u sklopu reagovanja na pandemiju.

Centar za prava deteta sprovodi projekat “Pozitivno roditeljstvo” uz finansijsku podršku EU u okviru programa Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava u Srbiji sa ciljem da doprinese da se svakom detetu u Srbiji omogući zaštita od svih oblika nasilja kroz efikasan zakonodavni okvir koji se dosledno primenjuje u svim okruženjima. Projekat sufinansira Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom Vlade RS.

U Beogradu, 8. aprila 2020. godine