Glyph

Neophodno prilagoditi pravosudni sistem detetu

31.05.2022.

Deca dolaze u kontakt sa zakonom iz različitih razloga, kao što su to razvod braka roditelja, usvojenje, starateljstvo, lišenje roditeljskog prava, izdržavanje, porodično nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje deteta, diskriminacija i dr, kao i u slučajevima kada dete izvrši krivično delo. Od suštinskog značaja je za svako dete, a posebno za decu iz socijalno ugroženih i disfunkcionalnih porodica da pravosudni sistem bude u potpunosti usklađen sa principom najboljeg interesa deteta i primereniji detetu, a podrazumeva i efikasne postupke dostupne deci uz obezbeđenje neophodne nezavisne pravne reprezentacije. Na ovaj način se omogućava deci da, kada dođu u kontakt sa pravosudnim i upravnim sistemom, bilo kao svedoci, žrtve (oštećeni) ili kao učinioci krivičnih dela, tužioci i podnosioci pritužbi u građanskim i upravnim postupcima i postupcima pred nezavisnim organima, budu u mogućnosti da na adekvatan način zaštite svoja prava i interese.

U cilju utvrđivanja mišljenja dece i mladih o pravosudnom sistemu i nivou njegove prilagođenosti deci i mladima u skladu sa usvojenim standardima pravosuđa po meri deteta, Centar za prava deteta sproveo je istraživanje Pravosuđe po meri deteta iz ugla dece i mladih. Istraživački uzorak činilo je 1505 dece i mladih, od čega je 67 dece i mladih koji su bili u kontaktu sa pravosudnim sistemom uzrasta 10–22 godine koji se nalaze u Vaspitno-popravnom domu u Kruševcu, Zavodu za vaspitanje dece i omladine u Nišu, Zavodu za vaspitanje dece i omladine u Beogradu, Zavodu za vaspitanje dece i omladine u Knjaževcu i 1438 dece i mladih uzrasta od 10 do 18 godina iz opšte populacije.

Omogućavanje participacije dece kroz ovo istraživanje predstavlja važan korak u procesu izgradnje pravosudnog sistema i daje značajne informacije profesionalcima o nivou poštovanja standarda pravosuđa po meri deteta iz ugla dece i mladih. Unapređenje pravosuđa po meri deteta zahteva da se svi izazovi na koji su deca i mladi ukazali u ovom istraživanju razmotre i uzmu u obzir u radu na njegovom daljem unapređenju, kako bi se obezbedilo puno ostvarivanje prava deteta u kontaktu sa zakonom i poštovanje svih zagarantovanih standarda pravosuđa po meri deteta.

Istraživanje pokazuje da se nijedan od standarda pravosuđa po meri deteta koji su obuhvaćeni istraživanjem, a garantovani Konvencijom o pravima deteta UN, Smernicama Komiteta ministara Saveta Evrope o pravosuđu po meri deteta i drugim međunarodnim dokumentima, kao i odredbama Zakona o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica, ne ostvaruje u dovoljnoj meri.  Najmanji nivo ostvarivanja standarda pravosuđa po meri deteta postoji u odnosu na pravo deteta na informisanost, pravo na bezbednost deteta i pravo na dostojanstvo.

Rezultati istraživanja nedvosmisleno pokazuju da se pravo deteta na informisanost ne ostvaruje u dovoljnoj meri, niti u odnosu na informisanje o pravima koja ono ima u postupku, niti u odnosu na informisanje o samom procesu i razlozima zbog kojih je pozvano u neku od institucija u okviru pravosudnog sistema. Takođe je utvrđeno da nedovoljno ostvarivanje prava na informisanost postoji i u odnosu na saopštavanje odluka koje se donose u postupku, kao i da profesionalci često prilikom obraćanja deci ne koriste jezik koji je dovoljno prilagođen detetu.

Istraživanje pokazuje da mladi generalno ne znaju koja prava imaju ukoliko dođu u kontakt sa pravosudnim sistemom, ni u odnosu na krivični, ni u odnosu na građanski postupak.

Dodatno zabrinjava što mali broj dece nakon postupka dobija neki vid psihosocijalne podrške. Tako je samo trećina ispitanika navela da je nakon postupka dobila neku vrstu zdravstvene ili psihološke podrške.

I pored niza preduzetih reformi u procesu unapređivanja pravosuđa po meri deteta, sprovedeno istraživanje sa decom i mladima o pravosuđu po meri deteta pokazuje da postoji niz izazova u praksi koji ozbiljno dovode u pitanje puno ostvarivanje i poštovanje prava dece koja imaju kontakt sa zakonom.