Glyph

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST: Konferencija „Glas dece i preporuke za unapređenje prava deteta u Srbiji“

Uoči Svetskog dana deteta, na jučerašnjoj konferenciji „Glas dece i preporuke za unapređenje prava deteta u Srbiji“, Koalicija za monitoring prava deteta je predstavila ključne nalaze iz Alternativnog izveštaja civilnog društva o stanju prava deteta u Srbiji koji je upućen Komitetu za prava deteta Ujedinjenih nacija. Komitet za prava deteta prati primenu Konvencije o pravima deteta u državama i upućuje preporuke za unapređenje primene.

Kao pozitivno je istaknuto: napredak u smanjenju smrtnosti romske dece, unapređenja pristupa zdravstvenoj zaštiti za romske majke i decu, izrada Registra za decu sa smetnjama u razvoju, proširenje podrške mentalnom zdravlju u nekim gradovima, kao i pojedine inicijative u vezi nasilja nad decom. 

Prioritetne oblasti: 

Deca iz ranjivih grupa: deca Romi, sa smetnjama u razvoju, bez roditeljskog staranja, u kontaktu sa zakonom i u pokretu izložena su diskriminaciji, siromaštvu i socijalnoj isključenosti, uz nedostatak pristupa uslugama, kvalitetnom obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i pravdi. 

ZAKONSKI OKVIR KOJI SE TIČE PRAVA DETETA:

Zakonski okvir karakterišu pravne praznine i međusobna neusklađenost zakona. Potrebno je donošenje Zakona o pravima deteta koji bi uspostavio Ombudsmana za prava deteta, uskladio druge zakone, predvideo zabranu svih oblika nasilja, pravo na zdravu životnu sredinu, jasno regulisao učešće dece u raznim postupcima koji se dece tiču na nacionalnom i lokalnom nivou i dr.

  • Preporuke: Doneti Zakon o pravima deteta koji bi uspostavio Ombudsmana za prava deteta i uvesti procenu uticaja na prava deteta kao obavezni zahtev za donošenje novih zakona, kako bi se obezbedilo da se prava deteta razmatraju u planiranju politika. 

PODACI:

U Registru dece sa smetnjama u razvoju evidentirano je 3.418 dece,  svega 25,9% u odnosu na podatke centara za socijalni rad 2022. godine.

U izveštajima Deca u sistemu socijalne zaštite Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu podaci nisu ažurirani od 2022. godine, sa zvaničnim obrazloženjem da noviji podaci centara za socijalni rad nisu objavljeni zbog nedovoljnog kvaliteta i nepouzdanosti nakon uvođenja informacionog sistema SOZIS. 

  • Preporuka: Ojačati nacionalni informacioni sistem koji se odnosi na decu kako bi se omogućilo prikupljanje podataka raščlanjenih po uzrastu, polu, smetnji u razvoju, geografskoj lokaciji, etničkom i nacionalnom poreklu i socioekonomskom statusu.

ZAŠTITA DECE OD NASILJA: 

Deca su i dalje izložena telesnom kažnjavanju. Deca, naročito koja žive u ustanovama, nemaju poverenje ili nisu dovoljno upoznata sa mehanizmima prijavljivanja. Deca u sistemu alternativne brige i deca u neformalnim romskim naseljima imaju znatno manji pristup digitalnoj komunikaciji, što ograničava njihove obrazovne i razvojne mogućnosti i produbljuje socijalnu isključenost, ali su istovremeno u većem riziku od digitalnog nasilja i eksploatacije. Deca sa smetnjama u razvoju se suočavaju sa nepristupačnim platformama i nedostatkom asistivnih tehnologija. 

  • Preporuke: Unaprediti mehanizme prijavljivanja nasilja u svim oblastima koji su prilagođeni deci, poverljivi i pristupačni, kontinuirano sprovoditi edukacije dece i roditelja i eksplicitno zabraniti telesno kažnjavanje dece u svim okruženjima

DECA U SISTEMU ALTERNATIVNE BRIGE: 

Uprkos zakonskoj zabrani institucionalizacije dece mlađe od tri godine, broj dece na smeštaju u ustanovama tokom godina raste. Izveštaji Evropske unije o napretku kontinuirano ističu kašnjenja u deinstitucionalizaciji i nedovoljno finansiranje  usluga za prevenciju izdvajanja dece iz porodica. Porodice sa decom sa smetnjama u razvoju nemaju adekvatnu finansijsku i socijalnu podršku. 

  • Preporuke: Ojačati kapacitete centara za socijalni rad i poboljšati kvalitet službi za procenu i planiranje, sprečiti smeštaj dece u sistem socijalne zaštite usvajanjem minimalnih standarda za usluge intenzivne podrške porodici i obezbeđenjem stabilnog finansiranja i pristupačnih usluga.

OBRAZOVANJE:

Iako je obrazovanje zakonski besplatno, skriveni troškovi (udžbenici, pribor, ekskurzije, obroci) stvaraju barijere i nejednak pristup, što nije u skladu sa Članom 28. Konvencije o pravima deteta. 

  • Preporuke: Obezbediti zaista besplatno i obavezno obrazovanje i učiniti srednju školu obaveznom i besplatnom.

OBRAZOVANJE O LJUDSKIM PRAVIMA:

Građansko vaspitanje je izborno i nedovoljno efikasno.

  • Preporuka: učiniti građansko obrazovanje obaveznim na svim nivoima.

ZDRAVLJE DECE: 

U Srbiji je ovo pravo prepoznato u zakonima i strategijama, ali između propisa i prakse i dalјe postoje brojni izazovi. 

Kao najvažniji javnozdravstveni prioritet je istaknuto mentalno zdravlje mladih koje je izraženo u postkovid periodu i posle tragedija u OŠ “Vladislav Ribnikar” i u Duboni u maju 2023. godine pa sve do pada nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu 2024. godine. I pored pomaka u stvaranju partnerstva države i nevladinog sektora, Memoranduma koji su zajednički potpisali i nekoliko nacionalnih i regionalnih konferencija posvećenih unapređenju mentalnog zdravlja mladih, osnovni problem su u nedovoljnom broju stručnjaka koji se bave zaštitom mentalnog zdravlja dece i mladih, nedostatkom podrške u zajednici, velikim regionalnim razlikama i oskudnim finansijskim sredstvima izdvojenim za realizaciju programa i aktivnosti u ovoj oblasti.

Problemi u drugim oblastima su nedovoljan obuhvat imunizacijom dece od bolesti koje se mogu sprečiti vakcinacijom, te pojavom epidemija koje su zaboravljene u nas (veliki kašalj, male boginje) kao i potrebom za unapređenjem zdravstvene zaštite trudnica, novorođenčadi i odojčadi sa zaostajanjem vrednosti svih pokazatelja (maternalna smrtnost, neonatalna smartnost i smrtnost odojčadi) za EU prosecima. Posebnu pažnju zaslužuje i rizično ponašanje adolescenata (pušenje, droga i kockanje) za sada bez odgovarajućeg odgovora državnih institucija.

  • Preporuke: Ojačati programe imunizacije uz edukativne kampanje, izraditi novu strategiju koja se bavi kontrolom duvana, prevencijom zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, ishranom, fizičkom aktivnošću i seksualnim i reproduktivnim zdravljem adolescenata, obezbediti pristupačne usluge mentalnog zdravlja prilagođene deci na lokalnom nivou.

ŽIVOTNI STANDARD: 

Preporuka da se osnaži podrška deci koja žive ispod granice siromaštva nije ispunjena, a adekvatnost davanja nije unapređena. Tokom poslednjih deset godina broj korisnika i udeo rashoda u BDP za programe novčane socijalne pomoći i dečijeg dodatka su smanjeni za 40-50%, a iznosi davanja su nedovoljni za zadovoljenje osnovnih potreba i nisu povećani u realnom iznosu.

  • Preporuke: preispitati kriterijume za ispunjavanje uslova imovinskog i prihodnog cenzusa, povećati davanja, preispitati i poboljšati korišćenje Registra Socijalna karta.

DECA IZBEGLICE I TRAŽIOCI AZILA: 

Deca izbeglice i tražioci azila i dalje su izvan sistema zaštite i podrške. Oni često nemaju pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i bezbednom smeštaju. Institucije nemaju uspostavljene mehanizme koji bi osigurale njihovu sistemsku zaštitu. U praksi i dalje nema jasnih procedura niti odgovornosti između centara za socijalni rad, policije, školskih ustanova i Komesarijata za izbeglice. Neophodna je reforma pristupa kako bi se deca u pokretu tretirala prvenstveno kao deca, a ne kao migranti.

  • Preporuke: Svako dete, bez obzira na status, treba da bude uključeno u nacionalne politike zaštite, uz obavezno imenovanje staratelja i individualne planove podrške. Fokus mora biti na najboljim interesima deteta, a ne na migracionom statusu.

Poruka konferencije je jasna: uprkos pojedinim pomacima, brojni sistemi koji bi trebalo da štite decu u Srbiji ne funkcionišu dovoljno dobro. Koalicija za monitoring prava deteta poziva institucije da prioritetno deluju u oblastima prevencije i zaštite dece od nasilja, obrazovanja, mentalnog zdravlja, socijalne zaštite i inkluzije najranjivijih – zato što svako dete u Srbiji ima pravo na bezbedno, zdravo i dostojanstveno odrastanje.

Celokupan snimak sa konferencije možete pogledati na YouTube kanalu Centra za prava deteta. Da pogledate snimak, kliknite OVDE.

Recite NE telesnom kažnjavanju dece

Centar za prava deteta u okviru projekta „Prava deteta u politikama i praksi“ koji realizuje u partnerstvu sa Save the Children International, a uz finansijsku podršku Vlade Švedske, sprovodi obuke o pozitivnom roditeljstvu za nastavnike/ce u osnovnim školama, kako bi oni dalje preneli stečeno znanje i veštine roditeljima.

Jedan od ciljeva projekta je unapređenje sistema zaštite dece od nasilja kroz podizanje svesti javnosti o posledicama telesnog kažnjavanja i promovisanja pozitivnih i nenasilnih metoda odgajanja deteta.

Kroz program pozitivnog roditeljstva, roditelji će biti osnaženi da umesto telesnog kažnjavanja dece primenjuju alternativne pristupe koji nemaju negativne posledice po razvoj deteta. Roditelji će imati priliku da steknu znanja o metodama pristupa detetu kada je u stanju ljutnje i agresije, prepoznavanju i kontrolisanju sopstvenih emocija i razvijanju pozitivne komunikacije, efikasnom vaspitanju i pozitivnom nagrađivanju, doslednosti roditelja u postavljanju jasnih granica i radu na promeni mišljenja o roditeljskom autoritetu.

Međunarodni standardi u oblasti prava deteta  obavezuju države da osiguraju zaštitu dece od telesnog kažnjavanja u svim okruženjima, uključujući i porodično. Zabrana telesnog kažnjavanja pokazuje da društvo smatra da su deca važna i ima pozitivan učinak na način na koji se ona gledaju i tretiraju.

Prema podacima UNICEF-ovog istraživanja višestrukih pokazatelja (MICS) položaja žena i dece iz 2014. godine, u Srbiji je 43 % dece starosti od 1 do 14 godina izloženo barem jednom vidu psihološkog ili fizičkog kažnjavanja od strane članova domaćinstva. Oko 39 % dece izloženo je psihološkom, dok je 17 % izloženo fizičkom kažnjavanju. Zabrinjava podatak da je fizičko kažnjavanje najzastupljenije kod dece uzrasta 3 i 4 godine. Teškom fizičkom kažnjavanju je bilo izloženo 8 % dece, s tim što je više devojčica nego dečaka.

U Beogradu, 9. marta 2020.

 

Medijske objave:

Blic

Alo

B92

TANJUG

Yumama

Dnevnik

Studio B

Happytv.rs

Naslovi.net

Mondo.rs